ribariljudi.com

Mala slova

Marijanske pobožnosti

Marijanskim blagdanima tijekom liturgijske godine, kršćani od davnine pridodaju i posebne oblike pobožnosti kroz neke mjeseca u godini. Katolici kroz svibanj i listopad (u nekim krajevima južne zemljine polutke kroz studeni), istočni kršćani bizantskog obreda kroz kolovoz uz svetkovinu “Marijina usnuća”, kopti u Egiptu kroz mjesec kiah koji obuhvaća vrijeme našega prosinca i siječnja. Tijekom tih mjeseci vjernici se svaki dan okupljaju na molitvu da slave i veličaju Presvetu Bogorodicu i prose njezin zagovor.

Opširnije...

Voda

Duh je lebdio nad vodama, kršteni vodom i Duhom, živa vode od koje nećemo ožednjeti nikada... Što znamo i ne znamo o vodi? Ovdje je film o vodi koji vrijedi pogledati.

Veliki Petak - Proslava muke Gospodnje

Gle, uspjet će sluga moj, uzvisit će se, podignuti i uzdići veoma! Kao što se mnogi nad njim užasnuše – tako mu je lice neljudski bilo iznakaženo te obličjem više nije naličio na čovjeka – tako će on mnoge zadiviti narode i kraljevi će pred njim stisnuti usta videć ono o čemu im nitko nije govorio, shvaćajuć ono o čemu nikad čuli nisu: »Tko da povjeruje u ono što čusmo, kome li se otkri ruka Gospodnja?«

Izrastao je pred njim poput izdanka, poput korijena iz zemlje osušene. Ne bijaše na njem ljepote ni sjaja da bismo se u nj zagledali, ni izgleda da bi nam se svidio. Prezren bijaše, od ljudi odbačen, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja, prezren bijaše, obescijenjen. On slabosti naše ponije, naše boli uze na se, a mi ga držasmo udarenim, od Boga pogođenim, poniženim. Za naše je grijehe on proboden, za opačine naše satrt. Na njega pade kazna radi našeg mira, njegovom se modricom izliječismo. Poput stada svi smo mi lutali, svatko je svojim okrenuo putem.

A Gospodin je svalio na nj bezakonje nas sviju. Zlostavljahu ga, a on se pokori i usta svojih ne otvori. Ko janje na klanje odvedoše ga, ko ovca, nijema pred onima što strigu, usta svojih ne otvori. Iz pritvora je i sa suda otet; tko se brine za njegovu sudbinu?

Da, iz zemlje je živih uklonjen, za grijehe naroda svog na smrt izbijen. Ukop mu dadoše među zločincima, a grob mu bî s bogatima, premda ne počini nepravde nit mu usta laži izustiše. Al Gospodinu se svidje pritisnuti ga bolima. Žrtvuje li život svoj ko naknadnicu, vidjet će potomstvo, produžiti sebi dane i Gospodnja će se volja po njemu ispuniti. Zbog patnja duše svoje vidjet će svjetlost i nasititi se spoznajom njezinom.

Sluga moj pravedni opravdat će mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti. Zato ću mu mnoštvo dati u baštinu i s mogućnicima plijen će dijeliti jer sâm se predao na smrt i među zlikovce bio ubrojen, a on grijehe mnogih ponese na sebi i zauze se za zločince.
Riječ Gospodnja. (Iz 52,13 - 53,12)

Ilustracije: grafike S. Domjanović

Blagovijest

Dvadeset i petog dana mjeseca ožujka Crkva slavi blagdan Blagovijesti koji je od starine dobio ime Navještenje (lat. Annuntiatio). On govori o događaju kada je Božji glasnik, anđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega. Za blagdan što ga slavimo moramo reći da je ujedno Gospodnji i marijanski blagdan. Marija je naime, toga dana začela, a Isus je začet. Odnosi se na oboje , pa otuda i dva naziva - Navještenje Gospodnje (mislimo na Krista) ili Blagovijest (mislimo na Mariju).

Blagdan slavimo 25. ožujka, a to je točno devet mjeseci prije Božića. Budući da na Božić slavimo Isusov rođendan, očito je da to što slavimo devet mjeseci prije, jest Njegovo začeće, početak njegova ljudskog života u utrobi njegove Majke. (...) Izvještaj o tom izvanrednom zahvatu u povijest čovječanstva i život nazaretske Djevice donosi nam Evanđelje sv. Luke 1,26 – 38.

Opširnije...

Sv. Josip, zaručnik B. D. M., 19. ožujka

9. i 10. lipnja 1687. godine Hrvatski je Sabor izabrao svetog Josipa za nebeskog zaštitnika Hrvatskog Kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda. U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:

"Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran."

Opširnije...

Više...